Uloguj se

PITALI SMO MLADE TALENTE

24.10.2021

Sofija Jovanović, Potpredsednik za aktivnosti, ESTIEM LG Belgrade

Moć neformalnog obrazovanja

Područje i uloga obrazovanja u društvu učenja se povećavaju svakodnevno, a škola i školski sistem u njemu imaju važnu ulogu. S obzirom na to da društvo koje uči insistira na pravovremenosti, dostupnosti i kvalitetu obrazovanja i učenja moraju da se uspostave čvrste organizacione veze između svih nivoa i oblika obrazovanja i učenja, odnosno školovanja. Školski sistem mora biti tako organizovan da omogućava obrazovanje i učenje tokom čitavog života za što veći broj ljudi.

Danas su formalno i neformalno obrazovanje u jakoj korelaciji, dok je ranije bilo važno, narodski rečeno „dobiti diplomu“. Diplomu, kao potvrdu i validaciju stečenog znanja ne osporavam ni u najmanjoj meri, ali situacija je sada drugačija jer nešto osnovno i bazično, nije dovoljno već proporcionalno treba da se povećava sa razvojem socijalnih karakteristika društva na raznim poljima. Mogućnosti su zaista razvnovrsne, a moram da priznam da mi je veoma drago što se neformalno obrazovanje studenata sve više vrednuje od strane korporacijskog sveta.

Neformalno obrazovanje, odnosno prilike koje se pružaju van fakultetskih obaveza su svuda oko nas, studenata. Na nama je samo da raširimo ruke i otvorimo prozor, kako bismo upili što je moguće više svežine. Naravno, individualna stvar je na koji način i koliko će dugo „prozor biti otvoren“, ali moje mišljenje je da se u odnosu na prisustvo i angažman studenta u vannastavnim aktivnostima pravi podela na proaktivne i reaktivne ljude. Upravo je to danas postao još jedan od kriterijuma selekcije prilikom zapošljavanja.

Kolika je to zapravo moć neformalnog obrazovanja?

Smatram da je moć samo “mogućnost”, a to znači da osoba može, ali i ne mora da iskoristi tu mogućnost. Kada govorimo o neformalnom obrazovanju, svakom smislenom aktivacijom na ovom polju, ta moć raste, zato što je osoba odlučila da stvar i odgovornost prema nečemu uzme „ u svoje ruke“. Odgovornost na nekom višem nivou se takođe preuzima, ne dobija se. Neformalnim aktivnostima povećava se svest, svesnost i umetnost reakcije na situaciju koja bi u protivnom bila puki automatizam.

Neformalno obrazovanje obuhvata širok spektar aktivnosti kao što su prakse i praktičan rad, podrška prilikom zapošljavanja, prisustvo na seminarima, konferencijama, obukama, rad u neformalnim institucijama i organizacijama, kao i volonterski rad – sve što se odvija van formalnog obrazovnog okvira.

Imala sam priliku, nakon što sam upisala Fakultet organizacionih nauka, smer Operacioni menadžment, da se priključim neprofitnoj projektnoj studentskoj organizaciji – ESTIEM LG Belgrade. Nakon što sam prisustvovala jednom od projekata ove organizacije i uvidela da su to studenti, otprilike mojih godina, osmislili i potom organizovali, poželela sam da postanem deo upravo takvog skupa koji koristi svoje slobodno vreme da sa odgovornoću prema ostalim kolegama, organizuje projekat. Od samog početka procesa selekcije za ulazak u organizaciju, mogla sam da uvidim posvećenost i energiju sa kojom članovi obavljaju svoje aktivnosti. Sada, nakon četiri godine članstva sam u Izvršnom odboru, na funkciji Potpredsednika za aktivnosti. Put do ove liderske pozicije nije bio nimalo lak. Svaki projekat na kome sam radila za mene je bio više nego značajan. Pored toga što sam naučila mnoštvo stvari prilikom planiranja, osmišljavanja, organizovanja i realizovanja projekata, rada sa ljudima, međuljudskim odnosima, komunikaciji sa kompanijama, logističkim aktivnostima, mnogo sam naučila o sebi. Svaka od delegiranih aktivnosti i zadataka pomogla mi je, na nekom višem nivou, da savladam probleme, razvijem svoje komunikacione veštine, sagledam širu sliku, razvijem kritičko razmišljanje i brzinu prilikom donošenja odluka i kontrolu prilikom rada pod pritiskom. Ovaj vid neformalnog obrazovanja, otvorio mi je vrata ka korporativnom svetu, načinu funkcionisanja preduzeća raznih delatnosti, načinu rada sa kolegama i još mnogo toga. Zanimljivost je u tome, što sam povrh svega, dobila priliku da upoznam mnogo ljudi koji su mi postali prijatelji ali i prilikom komuniciranja sa raznim menadžerima i zaposlenima prikupim dosta kontakata. Sve ovo ne bi bilo moguće da sam samo ostala jedan prosečan student kome je cilj samo polaganje ispita.

Neformalno obrazovanje nema rok trajanja i bazira se na konceptu kontinuiranog obrazovanja koje može da traje čitav život, a koje nije opterećeno ispitnim rokovima i ocenama. Upravo efekte neformalnog obrazovanja primeniću na radnom mestu, u svakodnevnoj komunikaciji, kao i u stavovima koje formiram prema svemu što me okružuje.

Važnost neformalnog obrazovanja, danas, u XXI veku je zaista neprikosnovena. Obrazovni sistem u Srbiji i njegov način funckionisanja pokazuje činjenicu koja se odnosi na to da formalno obrazovanje ne zadovoljava uvek sve potrebe svakog radnog mesta. Većini diplomaca ili onima koji apliciraju za neki posao, nedostaje praktično iskustvo i dodatna znanja i veštine, koje se stiču upravo kroz neformalno obrazovanje. Pojedini nivoi i oblici obrazovanja i učenja su otvoreni jedni prema drugima i integrisani u jedinstven i celovit sistem obrazovanja i učenja između čijih strukturalnih delova postoji stvarna komunikacija i saradnja i gde ne postoje institucionalne barijere.

Neformalno obrazovanje je ključ za uspeh, bilo u slučaju da tražimo posao ili možda želimo da pokrenemo sopstveno preduzeće!